Česta pitanja

Imam li pravo na jednokratnu pomoć? 

Jednokratna pomoć je oblik pomoći u sustavu socijalne skrbi. Može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl. Jednokratna pomoć može se odobriti u novcu ili u naravi.

 

Koliko puta godišnje mogu ostvariti jednokratnu pomoć?

Zakon o socijalnoj skrbi ne precizira koliko puta godišnje netko može ostvariti jednokratnu pomoć, tj. jednokratnu pomoć može ostvariti svatko tko zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe vezane uz rođenje djeteta, školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i sl.
Dakle, osoba ili obitelj koji podnose prijedlog Centru za socijalnu skrb radi ostvarivanja prava na jednokratnu pomoć, moraju Centru uz svoj prijedlog dostaviti i dokumentaciju kojom će dokazati da postoje opravdani razlozi ( opisani gore u tekstu )za odobrenje jednokratne pomoći, te također iz iste dokumentacije mora biti vidljivo da se njihova specifična potreba ne može riješiti prihodima koje ostvaruju.
Iz sveg gore navedenog proizlazi činjenica da se jednokratna pomoć može ostvariti samo ciljano za određenu potrebu, može se ostvariti više puta godišnje ako se takve potrebe pojave više puta godišnje, jednom, ali i niti jednom ako se u postupku koji je pokrenut po prijedlogu utvrdi da ne postoji opravdanost prijedloga.

 

Tko može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu?

  • osoba kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna ili privremena pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama,
  • ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi,
  • ako prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice koju određuje Vlada Republike Hrvatske (1.000,00 kn), odnosno ako prihod samca ne prelazi iznos od 250% navedene osnovice (1.250,00 kn) u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
  • korisnik kojem stalni ili tjedni smještaj nije osiguran sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, nego na temelju ugovora s vlasnikom ustanove socijalne skrbi, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu pod uvjetima propisanim Zakonom.
  • osoba čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po posebnim propisima može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu.

Doplatak za pomoć i njegu odobrava se u punom ili u smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, iako je prihod po članu obitelji, odnosno prihod samca, veći od navedenog prihoda ima:

  • teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba,
  • teže psihički bolesna osoba,
  • osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
  • slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, iako je prihod po članu obitelji, odnosno prihod samca, veći od navedenog prihoda ima:

  • osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ako nema teže tjelesno ili mentalno oštećenje ili težu psihičku bolest ili teže trajne promjene u zdravstvenom stanju,
  • slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad.                             

 

Kako ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu za dijete i mlađu punoljetnu osobu?

Ostvarivanje ovog prava za djecu jednako je regulirano kao i za odrasle osobe, što je prethodno već objašnjeno. Također se u Centar predaje medicinska dokumentacija za dijete, ne starija od dvije godine, a vrstu, stupanj i težinu tjelesnog ili mentalno oštećenja, vrstu i težinu psihičke bolesti, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju…, utvrđuje Prvostupanjsko tijelo vještaćenja.
Prilikom podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu za dijete potrebno je uz zahtjev priložiti sljedeću medicinsku dokumentaciju:

  • za djecu do navršene 3. godine života nalaze liječnika i specijalista neuropedijatrije, fizikalne medicine, otorinolaringologije i oftalmologije,
  • za djecu od navršene 3. godine života do navršene 7. godine medicinsku dokumentaciju o primarnoj bolesti, te nalaze logopeda i psihologa;
  • za djecu i mladež od navršene 7. godine do navršene 21.godine medicinsku dokumentaciju o primarnoj bolesti, nalaze oftalmologa, otorinolaringologa, psihologa i defektologa.

 

Kako se može ostvariti pravo na skrb izvan vlastite obitelji za starije i nemoćne osobe?

Pravo na skrb izvan vlastite obitelji za starije i nemoćne osobe u domu soc. skrbi ili u udomiteljskoj obitelji može se osigurati:

  • odrasloj ili starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe;
  • teško oboljeloj osobi kojoj se dugotrajna zdravstvena zaštita i njega ne može osigurati u obitelji ili u zdravstvenoj ustanovi ili na neki drugi način;
  • osobi nesposobnoj za rad koja se nalazi u posebno teškim životnim prilikama koje se ne mogu otkloniti primjenom drugih prava iz socijalne skrbi ili na drugi način;

Skrb izvan vlastite obitelji neće se osigurati osobi kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili se pomoć i njega može osigurati na drugi način .

Napomena: Centar za socijalnu skrb odlučuje o izboru udomiteljske obitelji ili doma socijalne skrbi ovisno o psihičkim i tjelesnim sposobnostima korisnika, njegovim materijalnim mogućnostima, kulturnim navikama, prirodnom okruženju i drugim prilikama u kojima je korisnik živio prije smještaja, slobodnim mjestima u udomiteljskim obiteljima, popunjenosti doma socijalne skrbi i vrstama usluga koje on pruža. Za osobe za koje troškove smještaja u cijelosti snosi Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi stalni smještaj osigurava se u pravilu u domu socijalne skrbi treće kategorije.

Načini plaćanja troškova smještaja:

  • odrasla osoba smještena rješenjem centra za socijalnu skrb dužna je plaćati smještaj do pune cijene svim svojim prihodima i novčanim sredstvima
  • korisnik čiji prihodi i novčana sredstva , uključujući i dosuđen iznos uzdržavanja od strane djece, nisu dostatni za plaćanje pune cijene smještaja, dužan je u svrhu plaćanja otuđiti svoju imovinu koja ne služi članovima njegove obitelji za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba
  • ako sredstva korisnika nisu dovoljna za plaćanje pune cijene smještaja ( kada se zbroje prihodi korisnika, dosuđen iznos uzdržavanja od strane djece i sredstva od otuđene imovine), razlika između cijene smještaja i tih sredstava tereti sredstva ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi
  • ako iznos doprinosa za uzdržavanje nije utvrđen, obveznici uzdržavanja sporazumom sklopljenim međusobno i s centrom za socijalnu skrb utvrđuju iznos tog doprinosa
  • ako se obveznici uzdržavanja ne sporazumiju o iznosu doprinosa u troškovima smještaja , ili ne izvršavaju svoju obvezu, centar na temelju propisa o obiteljskim odnosima pokreće postupak kod suda za naknadu tih troškova.

 

Tko može ostvariti pravno na naknadu do zaposlenja?

Pravo na naknadu do zaposlenja ima tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je oštećenje ili bolest utvrđena vještačenjem na Prvostupanjskom tijelu vještačenja. Pravo se priznaje nakon završenog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života.
Visina naknade do zaposlenja iznosi 70% osnovice iz čl.16. Zakona o soc.skrbi, što je trenutno 350,00 kn mjesečno.
Pravo na naknadu do zaposlenja prestaje zaposlenjem korisnika, a može se ponovno ostvariti ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim propisima.
Također navodimo da nije propisan rok od dana završetka školovanja do pokretanja postupka za ostvarivanje prana na naknadu do zaposlenja, stoga to nije uvjet za ostvarivanje ovog prava.
Za ostvarivanje navedenog prava u Centar je potrebno prilikom podnošenja zahtjeva priložiti nalaz i mišljenje Prvostupanjskog tijela vještačenja, te svjedodžbu o završenoj školi.

 

Tko i kada može biti skrbnik?

Skrbnik može biti svaka punoljetna osoba koja nije lišena roditeljske skrbi, poslovne sposobnosti, nema sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju sa štićenikom, da će dužnost obnašati u skladu sa Zakonom te u potpunosti štititi prava i interese štićenika.
Skrbnik se imenuje osobama koje su pravomoćnim rješenjem Suda lišene poslovne sposobnosti (djelomični ili potpuno) te maloljetnim osobama bez roditeljske skrbi.
Skrbnikom se mogu imenovati srodnici ili Centar za socijalnu skrb preuzima skrbništvo i imenuje osobu skrbnika.

 

Tko i kada pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti?

Centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog nadležnom Općinskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti i to na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju psihijatrijskog nalaza i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava, te da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka. Najčešće je pitanje dugotrajnijeg psihijatrijskog liječenja koje uglavnom štićenici ne prihvaćaju dragovoljno te se u takvim slučajevima često imenuje skrbnik za poseban slučaj, a u međuvremenu pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti.

 

Kako se pokreće razvod braka?

Razvod braka pokreće se na nadležnom Općinskom sudu. Razvod braka pokreće se tužbenim ili sporazumnim zahtjevom. Tužbeni zahtjev pokreće bračni drug koji želi razvod braka ako se druga strana protivi razvodu braka (Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana.) Sporazumnim zahtjevom, razvod braka pokreću oba bračna druga, ukoliko oboje žele razvod braka.

 

Tko je samohrani roditelj?

Samohrani roditelj je onaj koji sam živi s djetetom i sam ga uzdržava (nema prihoda od drugog odsutnog ili umrlog roditelja).

Važni linkovi