Zaštita žrtve obiteljskog nasilja

Što je nasilničko ponašanje u obitelji?

Nasilničkim ponašanjem u obitelji smatramo svaku primjenu:

  • fizičke i psihičke prisile na integritet osobe,
  • fizičke i verbalne napadaje, vrijeđanje, psovanje,
  • spolno uznemiravanje,
  • izolaciju,
  • uništavanje imovine,
  • prijetnje.

Prema Kaznenom zakonu nasilničko ponašanje je čin kada član obitelji nasiljem zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog člana u ponižavajući položaj.

Nasilničko ponašanje u obitelji koje se događa od muškaraca nasilnika prema ženama

  • je izraz zloupotrebe moći i kontrole, posljedica nejednakosti između muškaraca i žena, ukorijenjena u patrijarhalnoj tradiciji, koja potiče muškarce da vjeruju da imaju pravo na moć i kontrolu nad svojim partnericama.
  • To je naučeno ponašanje, ono nije poremećaj izazvan bolešću, stresom, upotrebom alkohola ili droga i ne nastaje zbog loših partnerskih odnosa.
  • Ono je izabrano ponašanje muškaraca za koje su počinitelji odgovorni, iako su socijalizirani da vjeruju u svoje pravo da kontroliraju ženu i djecu.

 Nasilničko ponašanje može biti:

  • psihičko – cilj mu je zadobiti moć i kontrolu nad žrtvom a obuhvaća zabrane, prijetnje da će nešto nažao učiniti ženi ili njoj dragim osobama, ismijavanjem, uvredama, ucjenjivanjem, omalovažanjem, proglašavanje bolesnom ili nestabilnom, kontrola kretanja , izolacija i slično,
  • fizičko – guranje, šamaranje, čupanje kose, udaranje rukama, nogama, predmetima, nanošenje opekotina, oružjem, pokušaj ubojstva
  • seksualno - tjeranje na odnos, ucjenjivanje, neuobičajeni seksualni prohtjevi, silovanje, incest, nedozvoljene radnje
  • ekonomsko – nedozvoljavanje ženi da radi, uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava, neplaćanje alimentacije, ostavljanje bez sredstava za život

Zlostavljanje i zanemarivanje djece

Zlostavljanjem i zanemarivanjem djece u obitelji smatramo i situacije kada su djeca žrtve nasilničkog ponašanja, kao i situacije kada su prisutna nasilničkim incidentima između roditelja ili drugih srodnika.

Kako dolazi do zlostavljanje djece?

Zlostavljanje kojem su žrtva djeca nastaje uslijed djelovanja više faktora, a neki su:

  • Stres – zbog ugrožene egzistencije, siromaštva, prekomjernog korištenja alkohola, drugih sredstava ovisnosti
  • Identifikacije sa agresorom – roditelji koji su i sami bili žrtve fizičkog zlostavljanja imaju naučeni model ponašanja, naučeni su da se problemi s djecom rješavaju silom, pa se nasilje generacijski prenosi, često bi takvi roditelji i htjeli postupiti drugačije, ali ne znaju kako, sami su žrtve takve socijalizacije u kojoj se smatra da je «batina iz raja izašla» ili «dijete treba batinama naučiti da razlikuje dobro od lošeg»,
  • Nizak stupanj obrazovanja,
  • Medijska prenaglašenost nasilja
  • Posljedice rata
  • Loša kvaliteta obiteljskih odnosa

Zlostavljanje djece može biti:

  • seksualno – što obuhvaća uključivanje djeteta u seksualne aktivnosti, poticanje djeteta da promatra seksualne aktivnosti odraslih, izlaganje pornografskim sadržajima, neadekvatno dodirivanje djeteta, davanje sugestivnih komentara djetetu, seksualni odnos, silovanje, incest
  • emocionalno – odbacivanje djetetovih potreba, izlaganje djeteta incidentima nasilničkog ponašanja, verbalni napadaji na dijete, ignoriranje i degradiranje djeteta, izostanak pozitivnih stimulacija, manipuliranje djetetom u cilju zadovoljenja potreba odraslih, izolacija, konstantni pritisak, sarkazam, ponižavanje, poticanje na nedozvoljeno ponašanje,
  • fizičko zlostavljanje - udaranje rukama, predmetom, čupanje kose, ugrizi, nanošenje modrica, ogrebotina, opekotina, prijelomi ruku , nogu, i sl.

Postupanje Centra za socijalnu skrb

Prijave u Centru za socijalnu skrb o nasilničkom ponašanju u najvećem broju dolaze od policije, zatim od samih žrtvi nasilničkog ponašanja koje dolaze tražiti pomoć u Centar, te od kolega terenskih socijalnih radnika, koji pri obavljanju poslova iz socijalne skrbi nailaze na situacije u kojima prepoznaju zlostavljanje djece.

Manji broj prijava dolazi iz škola i zdravstvenih ustanova.

Po primitku prijave o nasilničkom ponašanju u obitelji, ako se radi o punoljetnoj žrtvi , što su najčešće bračne ili izvanbračne supruge – prvo saslušamo žrtvu nasilja, utvrđujemo u kojoj je mjeri ugrožen njen psihički i fizički integritet. Ukoliko su u obitelji prisutna maloljetna djeca ili nemoćne osobe ( bolesne, invalidne ili stare i nemoćne osobe) utvrđujemo u kojoj su mjeri ugroženi njihova sigurnost i jesu li narušena neka od prava djeteta.

Zajedno sa žrtvom sastavljamo plan sigurnosti, koji ponekad u slučajevima hitnosti, sadržava hitan smještaj u sklonište za žrtve nasilja.

Žrtvi pružamo osnovnu pravnu pomoć - upoznajemo ih sa postupcima razvoda, povjeravanja djece, uzdržavanja, te ih upućujemo da ovisno o materijalnom statusu traže besplatnu pravnu pomoć Ako je žrtvi potreban smještaj, realiziramo ga istog dana.

Ako to još nije učinjeno, vršimo prijavu nasilničkog ponašanja policiji. Daljnje obrade obitelji od strane stručnog tima vršimo naknadno, tek kad je žrtve ( ili žrtve)smještena na sigurno.

Tada obavljamo razgovor sa nasilnikom na terenu ili u Centru za socijalnu skrb. Upoznajemo ga sa zakonskim propisima vezanim uz nasilničko ponašanje u obitelji, te mjerama obiteljsko pravne zaštite djece. U slučaju smještaja žrtve, obitelji i sam nasilnik ne može sam direktno komunicirati sa žrtvom, već tu posreduje Centar za socijalnu skrb.

Kad se radi o situaciji u kojoj žrtve ne želi prihvatiti ponuđeni smještaj, ili je nasilnik udaljen iz kuće, sa žrtvom se radi na planu sigurnosti ukoliko ponovo dođe do nasilja.

Ako se radi o bračnim ili izvanbračnim partnerima, radi se partnersko savjetovanje, postižu se dogovori o ponašanju, te se prati ostvarenje dogovorenog.

Često je potrebno uputiti nasilnika na liječničku pomoć radi odvikavanja od prekomjernog pijenja.

Mjere obiteljskopravne zaštite

Za manje propuste u odgoju djece roditeljima izriče upozorenje na nedostatke u odgoju djece.

Ako su pogreške i propusti roditelja viševrsni iili učestali, ili kad je roditeljima potrebna pomoć u odgoju djeteta, izriče se mjera nadzora nad roditeljskom skrbi . Donošenje odluke o ovoj mjeri je u nadležnosti Centra, i njome se prvenstveno savjetodavnim radom i metodama psihosocijalnog rada pokuša utjecati na roditelje da promjene ponašanje.

Ako roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljska prava, dužnosti i odgovornost, Centar za socijalnu skrb je dužan pokrenuti postupak na sudu radi lišenja roditeljske skrbi.

Roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava ako:

  • provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji,
  • spolno iskorištava dijete,
  • izrabljuje dijete sileći ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi,
  • djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava,
  • navodi dijete na društveno neprihvatljivo ponašanje,
  • je napustio dijete,
  • ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi,
  • u roku godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi, a da za to nema osobito opravdan razlog,
  • ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo,
  • na drugi način grubo zlorabi djetetova prava

Za uspješnu zaštitu odraslih osoba i djece žrtvi obiteljskog nasilja potrebno je sljedeće:

  • suradnja sa policijom, sudstvom, državnim odvjetništvom, školama, zdravstvenim ustanovama, fakultetima i istraživačkim ustanovama, pravobraniteljstvom
  • stalna edukacija stručnjaka koji rade na poslovima zaštite
  • dostupnost skloništa za zaštitu žrtvi obiteljskog nasilja, te smještajnih kapaciteta za djecu Za uspješnu zaštitu odraslih osoba i djece žrtvi obiteljskog nasilja
  • otvaranje tzv. “Škole za roditelje” , savjetovališta za psihosocijalni tretman nasilnika, savjetovališta za brak i obitelj

Važni linkovi